Bugarski odgovor na pandemiju: Bacanje novca u prazno

Zemlja se tobože dobro nosi s pandemijom, ali stvarnost je mnogo strašnija.

Prema generalnom mišljenju, Bugarska je pružila solidan otpor koronavirusu sa zdravstvenog stajališta. Ali isto se ne može reći za ekonomski odgovor na krizu. Da, čini se da zemlju nisu najteže pogodile nevolje izazvane nevidljivim neprijateljem. Ali to nije toliko zbog vladinog antikriznog programa, koliko zbog bugarskog biznisa koji je navikao na borbu i preživljavanje svih vrsta kataklizmi.

Bugarska ekonomija pala je za 10% u drugom kvartalu godine, izvještava Nacionalni statistički institut (NSI). Razdoblje od travnja do srpnja bilo je najteže za zemlju u uvjetima pandemije. Vlada je 13. ožujka proglasila izvanredno stanje u pokušaju da zaustavi širenje virusa, blokirajući niz poduzeća. Potpuno je zaustavljen rad svih restorana, velikih tržnih centara, zabranjena su turistička putovanja i odmori, obustavljen je niz usluga, zatvorena su kazališta i kina, muzeji, koncertne i sportske dvorane, fitness centri i kupališni kompleksi. Transport je izgubio svoje putnike.

Bugarska je bila jedna od prvih zemalja u Europi koja je proglasila izvanredno stanje zbog koronavirusa. To se nastavilo do sredine svibnja, kada su zatvorene tvrtke postepeno nastavile s radom za dva ili tri tjedna.

U razdoblju od travnja do srpnja, statistika je mjerila pogoršanje svih makroekonomskih pokazatelja. Finalna potrošnja smanjena je za 2,1%, investicije su smanjene za 7,9%, izvoz roba i usluga smanjen je za 22,1%, a uvoz za 20,4%.

Bugarska je, međutim, izbjegla dvocifreni godišnji ekonomski pad – za razliku od mnogih drugih zemalja u Europi. Bruto domaći proizvod (BDP) u drugom tromjesečju, u odnosu na isti kvartal 2019. godine, smanjio se za 8,5%. – ispod prosječnog pada europskih ekonomija, koji je iznosio 14,1%, prema podacima Eurostata.

Najveći gubitnici

Posledice pandemije od COVIDA prvo su pogodile industrije koje uglavnom rade za izvoz i u velikoj mjeri ovise od opskrbe sirovinama i komponentama iz Kine. Problemi su započeli krajem 2019. godine, a produbili su se u prvim mjesecima 2020. godine, kada je Kina potpuno prekinula trgovinske kontakte.

Bugarski proizvođači komponenata za automobilsku industriju bili su teško pogođeni. U Bugarskoj postoji više od 40 tvrtki koje su kooperanti europskih giganata u automobilskoj industriji. Zbog kolapsa svjetske prodaje automobila, mnogi su proizvodni pogoni u Europi bili zatvoreni, uglavnom u Njemačkoj, a to je dovelo do obustave rada na nekoliko tjedana mnogih njihovih bugarskih kooperanata. Desetci tisuća radnika pušteni su na plaćeno ili neplaćeno odsustvo.

Mnoge mehaničke kompanije također su se privremeno zaustavile – zbog blokiranih isporuka u zemlje poput Rusije i Italije, koje su također zatvorile svoje granice u ožujku i travnju. Nakon toga, predviđeni „zeleni koridori“ predviđeni za međunarodni transport robe u Europi omogućili su kompanijama da relativno normalno počnu raditi u uvjetima koronavirusa.

Rast nezaposlenosti

Najviše je pogođen uslužni sektor, a najviše su stradala mala poduzeća. 13. ožujka, doslovno za jedan sat svi restorani u zemlji, frizeri, teretane, kazališta, kina, trgovački centri bili su zatvoreni. Ovo je dovelo do gubitka 103.000 radnih mjesta u travnju i svibnju. Nezaposlenost u Bugarskoj skočila je na 9% – s 6,2% na početku godine. Nakon toga, od lipnja, sramežljivim otvaranjem ljetne turističke sezone, stopa nezaposlenosti počela je padati i u kolovozu je dosegla 7,5%.

Snažno pogođeni sektor turizma ima ogromnu “zaslugu” za rast nezaposlenosti. Krajem ožujka hotelijeri i turističke agencije ostali su bez kupaca zbog prekida avionskih letova i zatvorenih granica mnogih zemalja. Ni sektor nije mogao računati na bugarske turiste, nakon što je proglašena izvanredna situacija gotovo do kraja svibnja, zabranjeno je putovanje u zemlju u turističke svrhe.

Tek u srpnju obnovljeni su neki avionski letovi sa stranim turistima do bugarske crnomorske obale. Međutim, njihovo smanjenje je ostalo više od 80% do kraja sezone. Tradicionalna tržišta poput Velike Britanije, Rusije, Izraela, Njemačke ovog ljeta nedostajala su na Bugarskom moru. Dvije trećine hotela u velikim odmaralištima Sunčev breg, Zlatni pesoci i Albena uopće se nisu otvorili. Međutim, odobrena državna subvencija od 35 eura za svakog stranca koji je stigao čarter letom za Bugarsku nije uspela. Samo mali hoteli i pansioni uživali su u dobroj zauzetosti – uglavnom od bugarskih turista.

Antikrizni plan Sofije

Tjedan dana nakon proglašenja izvanrednog stanja 13. ožujka, bugarski premijer Bojko Borisov najavio je antikrizni paket vrijedan 4,5 milijardi leva (2,25 milijardi evra). Pet mjeseci kasnije, velika većina ovih sredstava i dalje je samo obećanje na papiru.

Jedna od prvih mjera bila je pružanje 700 miliona leva (350 miliona EUR) državnoj Bugarskoj razvojnoj banci, sa kojom bi ona trebala biti garant za komercijalne banke u cilju dodjeljivanja jeftinih kredita pogođenim kompanijama i radnicima puštenim na neplaćeno odsustvo.

Mjera je naišla na žestoku kritiku poslovne zajednice i građana koji su očekivali da će se kasnije otplaćivati ​​grantovi umjesto zajmova. Od 200 miliona leva (100 miliona EUR) namjenjenih za beskamatne kredite zaposlenima na neplaćenom odsustvu i ljudima sa slobodnim profesijama kojima je teško da ih prakticiraju, samo 70,7 miliona leva je isplaćeno krajem kolovoza (35,4 milijuna eura) na oko 17.000 ljudi. Maksimalna pomoć u okviru ovog programa je 4.500 leva ili 2.250 eura.

Podrška malim i srednjim preduzećima sa garantiranim kreditima države s niskim kamatama započela je tek u srpnju i trenutno su dodjeljena sredstva vrlo mala. Izmjenom budžeta izdvojeno je milijardu leva (500 miliona EUR) za spašavanje radnih mjesta u privatnom sektoru. U tu svrhu pokrenut je možda najveći antikrizni program, gde država preuzima isplatu 60% od zarade radnika.

Poslovna zajednica nije bila oduševljena. Kompanije, čija je djelatnost blokirana restriktivnim mjerama, nisu mogle platiti niti jedan lev kako bi zadržali svoje zaposlene. Značajno je da je do sada samo 20% budžeta utrošeno za ovu vrstu podrške. Od rujna, mjera koja je stekla popularnost kao “60 na 40”, postala je “80 na 20”, tj. država će pružiti veću podršku, ali samo za dva najugroženija sektora – turizam i autobusni prijevoz.

Vladajuća koalicija GERB-a i Ujedinjenih patriota poduzela je još jednu kontroverznu antikriznu meru – smanjenje PDV-a na restoranske usluge s 20% na 9%. Bugarska je bila jedna od rijetkih zemalja u EU sa paušalnom stopom PDV-a (Porez na dodatu vrijednost) od 20% za svu robu i usluge, s izuzetkom turističkog smještaja, oporezovanog sa 9%. Vlada je objasnila da će smanjenjem stope za hranu i bezalkoholna pića restorani moći generirati veću zaradu, a to će nadoknaditi gubitke zbog zatvaranja na dva mjeseca tijekom izvanrednog stanja.

Veliki dio društva, kao i mnogi ekonomisti i financijeri, bili su revoltirani ovim poštovanjem države prema sektoru koji je poznat kao jedan od najsivijih u bugarskoj ekonomiji. Čak je i ministar financija rekao da ne podržava tu mjeru, ali ona je donesena većinom u parlamentu koja je važila do kraja 2021. godine.

Kao posljedica toga, prodaja knjiga, dječje hrane i pelena, usluga u teretanama, bazenima i svim vrstama sportskih objekata dobila je smanjenu stopu PDV-a. Očekivano, smanjenje poreza nije dovelo do nižih cijena, ali treba vidjeti kako će to utjecati na prihode budžeta.

Odlaganje otplate bankarskih kredita – najefikasnija mjera?

Moratorij na otplatu zajma uveden je za period od 6 mjeseci u travnju. Do rujna su kompanije i domaćinstva odložile obaveze prema bankama za 9,061 milijarde leva (4,5 milijardi EUR). Više od 14.100 kompanija odložilo je isplate od gotovo 7 milijardi leva (19% svih kredita koje banke daju kompanijama). Nešto više od 93.000 pojedinaca ima odložene rate u iznosu od 2 milijarde leva, što je 8,3% od svih zajmova koje daju banke domaćinstvima.

Istovremeno, drastično kasne očekivane dotacije iz različitih europskih programa. Vladi je trebalo nekoliko mjeseci da neiskorišteni novac iz europskih programa odobren godinama usmjeri na mjere dizajnirane posebno za koronavirus. Već u svibnju 27.000 mikro i malih kompanija prijavilo se za grantove do 10.000 leva (5.000 EUR), ali prijave nekih od njih još uvijek su u fazi razmatranja. Bespovratna sredstva za srednja poduzeća također kasne – njihov zahtijev za raspodjelu 200 miliona leva započeo je tek u kolovozu.

Cijelo ljeto nije mogla započeti odobrena mjera vaučera za podršku turizmu, prema kojoj država subvencionira tjedni odmor u Bugarskoj sa 210 leva (105 evra). Vlada je ozbiljno ograničila opseg ove mjere i napravila je besmislenom u praksi. Vaučeri su dostupni samo zdravstvenim radnicima, policajcima i ostalom osoblju koje je na frontu uključeno u borbu protiv COVIDA-19. Uz to, moći će se odmoriti samo u malom broju državnih odmarališta.

Političke turbulencije

U međuvremenu, Bugarska su potresli politički protesta koji ne jenjavaju već tri mjeseca. Od početka srpnja, tisuće nezadovoljnih građana protestiralo je i marširalo svake noći u Sofiji i drugim većim gradovima, tražeći ostavku premijera Bojka Borisova i glavnog tužioca Ivana Geševa. Pod pritiskom protesta i zahtijeva za ostavkama, kabinet Borisova pribegao je izdašnim dodatnim transferima stotina miliona leva državnim strukturama, općinama i raznim grupama poreznih obveznika. Često se ti izvanredni troškovi opravdavaju korona krizom, ali svima je jasno da je vodeći razlog sticanje simpatija i vremena.

Iznenađujuće, vlada je odlučila povećati za 30% plate više od 33.000 zaposlenih u državnoj administraciji. Odlučeno je da se dodijeli dodatak od 50 leva tokom tri uzastopna mjeseca – kolovoza, rujna i listopada, najvećoj društvenoj grupi u Bugarskoj – umirovljenicima, koji broje preko 2,1 miliona ljudi.

S novom školskom godinom, vlada je povećala i iznos pomoći roditeljima djece do 14 godina koja moraju učiti kod kuće zbog karantene. Ako su ovi roditelji primorani da odu na neplaćeno odsustvo da bi se brinuli o svojoj maloj djeci i pomogli im u učenju na daljinu, mjesečno će primati 610 leva (305 eura) – isto koliko iznosi minimalna plaća u Bugarskoj ili 915 leva (457 eura) ako imaju dvoje ili više djece. U travnju i svibnju ova podrška iznosila je 375 leva i iskoristilo ju je skoro 2.000 obitelji.

Do sada, zahvaljujući priljevu novca za zarade, dodatke i mirovine, domaća potrošnja u cjelini ostaje gotovo na nivou prošlogodišnje i uglavnom podržava formiranje bruto domaćeg proizvoda. Čini se da su vladini buferi počeli da se iscrpljuju kada je u pitanju uzimanje vanjskog zajma. Vlada je 15. rujna izdala obveznice na stranim tržištima u iznosu od 2,5 milijardi eura.

Pir nakon kuge i kupovina političkog povjerenja

Vladina taktika za rješavanje problema izaziva sve više kritika. NVO Institut za tržišnu ekonomiju (IPE) upozorava na opasan prelazak na “varljivo razumijevanje da se Bugarska može oporaviti od krize i krenuti ka brzom ekonomskom rastu samo mjerama za fiskalno stimuliranje domaće potražnje”.

“Pir nakon kuge”, tako je Bugarska trgovinska i industrijska komora (BTIK) od 1. kolovoza utvrdila povećane plaće zaposlenih u državnoj administraciji.

Svima je jasno da vladajuća koalicija želi da osvoji više glasova na predstojećim izborima. Međutim, opterećenje budžeta dodatnim troškovima, uključujući ilegalno povećanje plata zaposlenih u napumpanoj državnoj administraciji, bez postojanja e-vlade i bez skraćivanja administrativnog aparata, ugrožava čitav državni budžet u uslovima opadajuće ekonomije, zatvaranja preduzeća “i smanjenje međunarodnih tržišta.

– upozorio je BTIK.

Situacija djeluje alarmantno. I postoje jasni signali da će ekonomska zima biti duga i teška – ne samo za Bugarsku ili Europu, već i za čitav svijet. Ovo zahtjeva reformu. Pitanje je postoje li u Bugarskoj političke snage koje to mogu učiniti.

Napisala: Mila Kisova

Mila Kisova dugogodišnja je novinarka, uglavnom pišući o ekonomskim temama – bankama i financijama, industriji, tržištu rada, socijalnoj politici. Od 1997. do 2010. radila je za financijske novine “Money”, zatim u nacionalnom dnevnom listu “Standard”. Od početka 2017. godine novinarka je u novinama Sega. Diplomirala je na Institutu za kemijsku tehnologiju u Burgasu, zatim na Fakultetu novinarstva na Sveučilištu u Sofiji “St. Klimen Ohridski”. 2003. godine diplomirala je na poslovnom upravljanju (MBA) na City University of Seattle.

Ovaj blog objavljen je u okviru inicijative „Priče iz regiona” koju provode Res Publica i Institut za komunikacijske studije (Makedonija), u suradnji s ABCnews.al (Albanija), Analiziraj.ba (BiH), Sbunker (Kosovo), građanskom inicijativom „Ne davimo Beograd“ (Srbija), PCNEN (Crna Gora), PR lija (Hrvatska) i SEGA (Bugarska).