Ekonomski izgubljena godina u Crnoj Gori

Neadekvatne mjere Vlade Crne Gore utjecale su da u razdoblju od veljače do travnja dođe do pada depozita za 138 milijuna eura i to najviše u privatnim kompanijama, kojima je bila ugrožena likvidnost, kao i porast nezaposlenih od oko 5 000 ljudi i to samo u travnju.

Pojavom koronavirusa u Crnoj Gori, Vlada Crne Gore je ubrzo uvela restriktivne mjere koje su uključivale zabranu javnog okupljanja građana, održavanje fizičke distance među ljudima te zatvaranje brojnih djelatnosti kako bi se spriječilo širenje virusa. Da nije bilo restriktivnih mjera, broj zaraženih bi brže rastao kao i smrtnost oboljelih, što bi izazvalo veliki pritisak na zdravstveni sistem. S druge strane, uvedene restriktivne mjere su paralizirale krhku crnogorsku ekonomiju u kojoj turizam kao volativna grana ekonomije ima učešće od 25% u BDP-u zemlje.

Budući da su granice bile zatvorene od polovine ožujka do polovine kolovoza, to je osim drastičnog pada broja turista dovelo do daljeg prelijevanja na druge grane ekonomije što je nadalje utjecalo na pad proizvoda i usluga onih grana koje su direktno ili indirektno vezane za turizam.

Pokrenuta spirala dovela je do toga da država prihoduje manje poreza, a kompanije već duže vremena snižavaju plaće zaposlenih ili ih otpuštaju uslijed pada prihoda. Pokrivenost uvoza izvozom ekonomije je svega nekih 16%, javni dug države je preko 80%, a deficit budžeta, deficit platne bilance te pad kreditnog rejtinga zemlje do zone špekulativnog duga, samo potvrđuje koliko je crnogorska ekonomija ranjiva, a eksterni šokovi poput koronavirusa pravi su izazov i za mnogo razvijenije ekonomije od crnogorske. 

Prvi paket mjera

Vlada Crne Gore je donijela prvi paket mjera krajem ožujka ove godine. Jedna od najznačajnijih stavki u tom prvom paketu mjera bilo je davanje 70% subvencija od minimalne zarade za zatvorene djelatnosti i 100% poreza i doprinosa na minimalnu plaću za svakog zaposlenog radnika. Za ugrožene djelatnosti koje su nastavile s radom, a koje je koronavirus uzdrmao, subvencija je iznosila 50% bruto iznosa minimalne plaće za registriranog zaposlenog.

Uvedene mjere nisu bile dovoljne da saniraju negativne utjecaje na ekonomiju gdje je minimalna plaća 222 eura u zemlji u kojoj oko 98% ekonomije čine mikro, mala i srednja poduzeća. U isto to vrijeme, krajem ožujka ove godine, Vlada Velike Britanije je zaposlenima pogođenim korona virusom davala plaće u iznosu od 80% koje primaju, do 2500 funti neto mjesečno.

Prošle godine prihod od turizma iznosio je 1.100.000.000 eura, a ove godine očekuje se da turizam bude maksimalno na nivou od 10% od prošlogodišnjeg, što znači da će prihodi ove godine biti manji za skoro jednu milijardu eura. U Crnoj Gori ima preko 1000 taksista koji nisu radili uslijed pandemije tijekom ožujka i travnja, pa se na njihovom primjeru može vidjeti koliki je negativan utjecaj koronavirusa na zaposlenost. Također, ima oko 6 000 zaposlenih u hotelskoj industriji pa je onda jasno vidljiva razmjera krize na industriju na koju je indirektno povezano još 35 000 ljudi i to ponajviše ugostitelji i trgovci.

Drugi paket mjera

Krajem travnja ove godine Vlada Crne Gore pomogla je turističkom sektoru s 5 milijuna eura, što je nedovoljno za gospodarsku granu koja zapošljava preko deset tisuća ljudi i koja je generirala prihod od milijardu eura prošle godine. Tim drugim paketom mjera utvrđeno je još da 100 000 zaposlenih u gospodarstvu dobije pomoć u iznosu od 46 milijuna eura neto za razdoblje od tri mjeseca, što je nekih 130 eura mjesečno po zaposlenom, a to je daleko ispod minimalne zarade. Platni promet u travnju prošle godine iznosio je 1.65 milijardi eura, a ove godine svega 1.1 milijardu eura, pa se i tu vidi razarajući efekt koronavirusa.

Dok traje drugi paket pomoći, Vlada CG je smanjila plaće službenicima s najvećim zaradama u administraciji do 50%, Elektroprivreda je udvostručila subvencije najugroženijim obiteljima gdje je 20.892 socijalno ugroženih osoba i to je koštalo 825 000 eura. Podijeljena je jednokratna pomoć nezaposlenim osobama koji su se našli u evidenciji Zavoda za zapošljavanje na dan 31. ožujka i takvih osoba je bilo 16 000, kao i dijelu umirovljenika, što je zajedno koštalo 290.000 eura.

Krajem svibnja Crna Gora je otvorila granice ka zemljama Europske Unije, no to nije dovelo do dolaska stranih gostiju, budući da su Rusija, Srbija i Bosna i Hercegovina primarna tržišta odakle dolaze ljudi, pa su i mnogi hoteli ostali zatvoreni cijeli lipanj. Rebalans budžeta je u lipnju izrađen pod pretpostavkom pada turizma od 40%, no kako je njegov pad duplo veći, onda je jasno da će u državnoj blagajni nedostajati puno više novca nego što je vlast predvidjela.

Plaže i hoteli u srpnju bili su sablasno prazni, povećavao se broj zaraženih koronavirusom, a nezaposlenost je porasla za oko 30 000 ljudi, pogođeni su doslovno svi – turizam, ugostiteljstvo, trgovina, poljoprivreda, prehrambena industrija. Sezonskog zapošljavanja nije bilo, nego su zaposlenima smanjivani radni sati i dijeljeni otkazi uslijed povećanja zaliha, nagomilanih troškova i niskih prihoda. Kruzeri nisu uplovljavali u Boku Kotorsku, što je direktno utjecalo na poslovanje brojnih djelatnosti u Kotoru.

Nezadovoljna poslovna zajednica i građani

Poslovna zajednica nije bila zadovoljna provedenim mjerama Vlade Crne Gore, nego je zahtijevala korjenite promjene, prije svega snižavanja stope PDV-a s 21% na 7% za turizam te da se kompanije iz ove djelatnosti oslobode plaćanja svih lokalnih i komunalnih naknada za 2020. godinu uz reprogram obaveza prema javnim poduzećima i lokalnim samoupravama. Prijedlog Unije poslodavaca da Centralna banka Crne Gore naloži komercijalnim bankama smanjenje kamatnih stopa i naknada uslijed krize, također nije usvojen. Neadekvatne mjere Vlade Crne Gore utjecale su da u periodu od veljače do travnja dođe do pada depozita za 138 milijuna eura i to najviše u privatnim kompanijama, kojima je bila ugrožena likvidnost, kao i porast nezaposlenih od oko 5 000 ljudi i to samo u travnju.

U tom razdoblju država je mogla donijeti otpis doprinosa, prireza i lokalnih davanja na razdoblje od tri mjeseca na početku pandemije, ali i sistem naplate PDV-a po naplaćenoj, a ne izdanoj fakturi, gdje bi država bila zadnja koja uzima novac, nakon radnika, dobavljača i kreditora. Građani su se uglavnom pridržavali mjera koje su uključivale karantenu i zatvaranje brojnih djelatnosti. Naravno, bilo je i sporadičnih slučajeva kršenja mjera, a protiv takvih osoba su podnesene prijave, tako da se može reći da su građani bili disciplinirani, slušajući preporuke doktora iz Nacionalnog koordinacijskog tijela kojeg je formirala Vlada CG u borbi protiv pandemije.

Visok stupanj suglasnosti građana u vezi politika nadležnih je narušen onog trenutka kada je Vlada CG objavila popis osoba kojima su izdana rješenja o obaveznoj samoizolaciji u trajanju od 14 dana. Popisi su sadržavali imena i prezimena građana te adresu prebivališta.

Neka svatko zna tko ga od susjeda i sugrađana dovodi u opasnost.

– bilo je navedeno u Twitter objavi Vlade.

Nevladine organizacije oštro su osudile ovakvu odluku Vlade CG zbog direktnog kršenja Ustava, zakona i međunarodnih standarda u području ljudskih prava i demokracije, a “Vijesti” kao medij s najvećim povjerenjem građana su odbile objaviti spomenuti popis ne podržavajući odluku Vlade koja je kršila Ustav. To sve je dovelo do pada podrške građana Vladi CG u borbi protiv koronavirusa ovakvim politikama.

Treći paket mjera

Krajem srpnja Vlada Crne Gore donijela je treći paket mjera koji je uključivao subvencije turizmu od 83.4 milijuna eura u kratkom roku, a cijeli paket je težak 1.22 milijarde eura u srednjem i dugom roku od 2020. do 2024. godine. Smanjenje PDV-a na hranu u sektoru turizma na 7% je bila dobra odluka koja je trebala biti donesena ranije, no upada u oči da su subvencije za izdavače privatnog smještaja svega 3 milijuna eura, a u njima se ostvaruje 73% noćenja, što znači da oni koji iznajmljuju stanove i apartmane ne mogu očekivati niti približan dio u odnosu na onaj koji dobivaju hoteli.

Kako Vlada CG naziva strateškim granama gospodarstva turizam i poljoprivredu, onda je očito da 3 milijuna eura izdvojenih za poljoprivredu od ukupno 127,4 milijuna u kratkom roku nisu dovoljna pomoć. Navedene mjere percipirane su u javnosti kao nedovoljne za očuvanje broja zaposlenih i pomoći malom i srednjem biznisu, budući da su brojni ljudi ostali bez posla.

Vlada Crne Gore je u lipnju zatražila kredit od MMF-a za ekonomsku krizu izazvanu koronavirusom u kome je navedeno da ne planira izdvajanje sredstava za nastavak izgradnje autoputa do 2025. godine. Tim postupkom Vlada CG priznala je da nema dovoljno sredstava za, kako kažu, vitalan kapitalni projekt za razvoj zemlje. Inače, kredit za izgradnju autoputa Bar – Boljare zadužen je kod kineske državne banke za koji je kao kolateral stavljen teritorij Crne Gore, a za eventualne sporove nadležan je sud u Pekingu.

Treba istaknuti da je Europska investicijska banka odbila financirati ovaj projekt, jer je studija izvodljivosti pokazala da izgradnja autoputa nije isplativa i da će žestoko uzdrmati stabilnost javnih financija. Prva rata za autoput dospijeva na naplatu iduće godine, što nam govori da će javni dug još više porasti i da će kriza potrajati u dužem vremenskom periodu.

Treba istaknuti da je treći paket mjera predstavljen mjesec dana pred izbore koji su održani 30. kolovoza, a upada u oko mjera da će biti povećane najniže mirovine sa 128 na 145 eura. Kako je došlo do ogromnog pada zaposlenosti u gospodarstvu, onda je jasno da će nakon uspostavljanja nove Vlade doći do smanjenja zaposlenosti u javnom sektoru i do smanjenja plaća, tako da povećanje najnižih mirovina neće ništa značiti nasuprot rezova kakvi se spremaju kod zaposlenih u administraciji.

Ekonomski izgubljena godina

Ekonomske mjere koje je Vlada mogla odmah uvesti zbog pandemije su hitno snižavanje stope PDV-a, garantiranje otkupa poljoprivrednim proizvođačima čime bi se povećala zaposlenost i investicije u ovoj djelatnosti. Zatim, naplata PDV-a po naplaćenoj, a ne izdanoj fakturi, pregovaranje s vjerovnicima oko odlaganja isplate kreditnih obaveza kako bi se novac prenamijenio u gospodarstvo radi povećanja likvidnosti. Davanje izdašnijih subvencija zatvorenim i ugroženim djelatnostima je bilo nužno kada je višegodišnji plan pomoći nacionalnom avioprijevozniku s par stotina zaposlenih, Montenegro Airlinesu, težak 155 milijuna eura. Mikro, mala i srednja poduzeća kao okosnica ekonomije morala su imati veću podršku Vlade Crne Gore radi pospješivanja likvidnosti i održavanja zaposlenosti.

Kompanije će morati prebaciti poslovanje online ako je to moguće, kao što su pojedini restorani uveli naručivanje hrane putem aplikacija. Za mnoge građane ova godina je ekonomski izgubljena, pa stoga nije loše da vrijeme iskoriste za rad na sebi – čitanje, učenje stranih jezika ili osnova programiranja. Čeka nas duga i teška zima, pa bi pametno bilo dočekati vrijeme nakon COVID-19 s novim znanjima i vještinama.

Napisao: Miloš Krivokapić

Ovaj blog objavljen je u okviru inicijative „Priče iz regiona” koju provode Res Publica i Institut za komunikacijske studije (Makedonija), u suradnji s ABCnews.al (Albanija), Analiziraj.ba (BiH), Sbunker (Kosovo), građanskom inicijativom „Ne davimo Beograd“ (Srbija), PCNEN (Crna Gora), PR lija (Hrvatska) i SEGA (Bugarska).