Prva zemlja koja je testirala cijelu naciju
Ne treba smatrati da je masovno testiranje bilo neuspješno, ali mora se spomenuti da su njegovi rezultati doveli samo do privremenog smanjenja širenja virusa. S druge strane, širenje dezinformacija imalo je veće posljedice.
Krajem listopada bili smo svjedoci do sad neobičnom događaju u Slovačkoj: masovno testiranje na nacionalnoj razini u kojem je svaki građanin stariji od 10 godina mogao dobrovoljno sudjelovati. Svrha ovog testa bila je da se otkriju moguće skrivene ,,epidemije” i da se uspori širenje virusa. Građanima je također bilo dozvoljeno da se besplatno testiraju i da zaštite svoje obitelji tako što će sami ići u karantenu ako je to potrebno. Čini se da mjere za usporavanje širenja virusa nisu bile dovoljne, jer su statistike pokazale da je broj slučajeva naglo porastao od rujna.
Na testiranju provedenom na razini cijele države, nazvanom operacija ,,Zajednička odgovornost”, prethodilo je pilot testiranje na koronavirus u regijama Orava i Bardejov, koji je vodilo slovačko Ministarstvo obrane, a planirano je i provedeno od 23. (petak) do 25. (nedjelja) listopada. Pilot testiranje je provedeno u četiri najugroženija područja: Tvrdošin, Namestovo, Dolnji Kubin i Bardejov, a sudjelovalo je oko 91% svih koji su mogli biti obuhvaćeni (točnije, potencijalno su mogli uključiti do 155 tisuća građana, a realno je bilo uključeno 139.969). Na osnovu dobivenih rezultata, područje Tvrdošina je ocijenjeno kao najkritičnije (4,85% svih testova je bilo pozitivno). Otkriveno je ukupno 1.569 pozitivnih slučajeva u sva četiri područja, a infektivnost je bila ukupne vrijednosti 3,25% svih testiranih. Ovakvo pilot testiranje bilo je ocijenjeno kao uspješno, prije svega zbog uključenosti građana, ali isto tako i zbog broja otkrivenih pozitivnih slučajeva.
Prvi krug testiranja
Nakon provedenog pilot testiranja, Generalni krizni stožer odlučio je provesti prvi krug testiranja na nacionalnoj razini, koji je organiziran od 31. listopada do 1. studenog 2020. godine. Ovaj prvi krug bio je ograničen na samo dva dana zbog ograničenja iz logističkih, kadrovskih i materijalnih razloga. Punktovi su bili otvoreni od sedam sati ujutro do 22 sata, a posljednji uzorci mogli su se uzeti u 21:30 sati. U njemu je sudjelovalo 3.625.332 građana i otkriveno je 1,06% pozitivnih slučajeva (38.359). Najveća stopa zaraze bila je na području Čadca s ukupno 3,22% pozitivnih slučajeva.
Oružane snage imale su važnu ulogu u testiranju, ali uspjeh je omogućio i aktivan i odgovoran pristup lokalnih vlasti. Općine i gradovi su organizirali mjesta za testiranje, osigurali osoblje, smjernice kao i samo testiranje. Slovačko Ministarstvo obrane pripremilo je dokument za lokalne vlasti s detaljnim informacijama o događaju. Ministarstvo je također provelo informativnu kampanju za građane koji su dobili letke s uputama za svako pojedino kućanstvo.
Vrijeme čekanja na testiranje skraćeno je prema uputama lokalnih vlasti. Korišteni su određeni alati, kao što su snimanje lokacija za testiranje uživo, mobilne aplikacije za praćenje broja ljudi koji čekaju u redu, liste imena sa konkretnim vremenom testiranja, liste adresa itd. Općine su fleksibilno reagirale na zahtjeve rasporeda testiranja i pokušale su informirati građane svim dostupnim kanalima.

Testiranju je prisustvovalo ne samo administrativno osoblje, već i medicinsko osoblje te studenti medicine ili u sličnom istraživačkom području, koji su imali zadatak skupljati i ocjenjivati uzorke. Medicinsko osoblje i administrativno osoblje imali su pravo na novčanu nagradu. Mjesta za testiranje nisu prijavila nijedan problem, osim nekoliko manjih slučajeva narušavanja javnog reda i mira (na primjer, pokušaj ponavljanja testa, itd.) koji su sigurno riješeni i nisu doveli do ozbiljnih prekida testiranja. Na nekim mjestima za testiranje osoblje je prijavilo nedovoljno potvrda ili drugog materijala i opreme, ali osim toga, testiranje je ocijenjeno uspješno. Premijer Igor Matović izjavio je na konferenciji za novinare da je testiranje bilo pravi dokaz o odgovornom pristupu Slovaka. Međutim, on je kasnije bio kritiziran jer je na svojoj Facebook stranici izjavio da je bio u mogućnosti ,,čipirati tri milijuna građana”, a on se samo htio našaliti.
Drugi krug testiranja
Drugi krug testiranja na razini cijele države organiziran je 7. i 8. listopada 2020. godine i obuhvatio je 45 područja. Na osnovi odluke Centralnog kriznog stožera, to su bila područja s postotkom pozitivnih slučajeva u prvom krugu koji je bio veći od 0,7. U drugom krugu je procijenjeno 2.044.855 uzoraka, a 13.509 ih je bilo pozitivno na COVID-19, što predstavlja 0,66%.
Što se tiče postupka testiranja, on se sastojao od četiri glavna koraka:
- Prvi korak bio je registracija na mjestu testiranja za koju je bila potrebna osobna iskaznica. Građani su morali čekati da se popuni obrazac za registraciju i da im se dodjeli broj čekanja.
- Drugi korak bio je samo testiranje – uzimanjem uzorka iz nazofarinksa nakon izlaganja nosu i ustima.
- Nakon testiranja, napravljena je evaluacija i građani su rezultate čekali u posebnim čekaonicama.
- Posljednji korak bio je navođenje rezultata s potvrde o testiranju koja je građanima dodjeljivana u zatvorenoj omotnici.
Potvrde su se mogle izdavati samo osobi na službenom mjestu za testiranje, a ne u bolnici ili drugoj ustanovi. Ljudi s negativnim testom mogli su se kretati slobodno i bez ograničenja, ali morali su nositi sa sobom potvrdu kako bi dokazali da nemaju COVID-19, ako je to bilo potrebno.
Efekt testiranja i kontroverze koje su uslijedile
Vlasti su prvu i drugu rundu testiranja ocijenile uspješnom. Broj zaraženih smanjio se za više od polovice u razdoblju od prvog do drugog kruga. Prema premijeru Igoru Matoviću, nacionalno testiranje pokazalo se uspješnim na razini cijele države. Nakon drugog kruga pozitivnih slučajeva (s postotkom od 0,7) bilo je samo 15 područja od 45. Premijer je također ukazao na smanjenje pozitivnih slučajeva u četiri područja pilot testiranja koja su bila kritično pogođena virusom – u Namestovu, postotak pozitivnih slučajeva smanjio se s 4,77 na samo 0,55 posto.
Važno je istaknuti da ,,Zajednička odgovornost” nije bio samo prvi događaj ove vrste u povijesti Slovačke već i najveća logistička operacija. To je dovelo do vala nezadovoljstva, dijelom i zbog pravnog konteksta – bilo je to nešto neviđeno do sada, bez presedana i nije bilo zakonski regulirano unutar slovačkog pravnog sustava. Došlo je do sukoba mišljenja između premijera Matovića i predsjednice Slovačke Zuzane Čaputove, koja se zalagala za princip dobrovoljnog sudjelovanja i ukazala na nedovoljan kapacitet testiranja na nacionalnoj razini.
Kritizirana je također i nabava testova koja je učinjena brzo, netransparentno i po visokoj cijeni (53,2 milijuna eura bez PDV-a). Prvo, cilj je bio odabrati kompaniju koja prodaje testove po povoljnoj cijeni, ali na kraju nije se radilo o cijeni, već o kapacitetu isporuke potrebne količine testova i to je bilo presudno. Pravi problem bila je loša komunikacija s javnošću umjesto same nabave. Prema izvještaju Transparency Internationala, odbačene su sumnje da postoji klijentelizam. Pokrenuto je još jedno pitanje u vezi s nadoknadom općinskih troškova, tj. njihovi troškovi trebali bi se nadoknaditi do kraja godine.
Dezinformacijska kampanja
Količina dezinformacija o koronavirusu odigrala je veliku ulogu u nacionalnom testiranju u Slovačkoj. Dezinformacije su neprestano širili članovi i simpatizeri krajnje desnice Kotlebovi (Narodna stranka ,,Naša Slovačka”), ali i proruski mediji, internet stranice s teorijama zavjere, stranke opozicije itd. Cilj ove kampanje, koja je započela odmah nakon izbijanja pandemije, bio je da polarizira društvo i da destabilizira politički sustav. Ovi su ciljevi djelomično postignuti i odražavali su pogoršanje odnosa između koalicijskih stranaka, smanjenog povjerenja javnosti u vladu i rastuću tendenciju vjerovanja u teorije zavjere (na primjer: anti-vaxxeri, čipiranje itd.).
Glavni narativi za manipuliranje javnim mnijenjem bile su ideje ograničavanja ljudskih prava i sloboda te neustavnost testiranja i mjere za sprječavanje širenja koronavirusa. Neki su mediji testiranje uspoređivali s koncentracijskim logorima, a premijera s diktatorom. Internet stranice s teorijama zavjere također su pisale o čipiranju stanovništva kroz nazofarinks, prikupljanju bioloških uzoraka za kontrolu populacije ili o tome da vlada prati ljude putem mobitela. Usprkos opovrgavanju ovih tvrdnji, Slovačka se suočila s vrlo snažnim valom dezinformacija koje potječu iz različitih izvora i onih koji su ih širili koristeći različite tehnike manipulacije.
U mnogim slučajevima izrečene su i kritike zbog bojazni od neuspjeha operacije. Naravno da ne treba smatrati da je masovno testiranje bilo neuspješno, ali mora se spomenuti da su njegovi rezultati doveli samo do privremenog smanjenja širenja virusa. S druge strane, širenje dezinformacija imalo je veće posljedice.
Sada smo svjedoci velikog otpora protiv pandemijskih mjera (poput nošenja zaštitnih maski i socijalne distance ili policijskog sata na Božić). Tijekom zabrane prosvjeda u sklopu mjera protiv COVIDA-19, organizirano je nekoliko prosvjeda protiv Vlade, tijekom kojih demonstranti nisu nosili zaštitne maske. Za to je djelomično kriva vlada, odnosno njihova loša komunikacijska strategija i kaotične poruke prema javnosti. Ako se koristi u drugim zemljama, testiranje na nacionalnoj razini treba biti uravnoteženo s drugim mjerama pandemije i prvenstveno zasnovano na boljim i stabilnijim načinima komunikacije.
Autorica: Mihaela Ružičkova
